OSVAJANJE SVEMIRA

Kroz Eisenhowerov drugi mandat, svemir je postao meta za natjecanje SSSR-a.1957.SSSR je lansirao Sputnika - umjetni satelit, pokazujući i demonstrirajući da može izgraditi moćnije rakete od SAD-a. SAD je lansirao svoj prvi satelit, Explorer 1,1958. Tri mjeseca nakon što je Kennedy postao predsjednik, SSSR je poslao čovjeka u orbitu. Kennedijev odgovor na to bio je obećanje da će SAD spustiti čovjeka na Mjesec i vratiti ga natrag na Zemlju prije kraja desetljeća. Sa projektom Mercurry iz 1962-e, John Glenn je postao prvi SAD-ov astronaut u Zemljinoj orbiti.

Nakon Kennedyjeve smrti, predsjednik Johnson je entuzijastično podupirao svemirske misije. Sredinom 1960-ih američki su znanstvenici razvili svemirsku letjelicu za dvije osobe nazvanu Gemini. Gemini je bio na nekoliko misija, uključujući i osmodnevnu misiju u kolovozu 1965. koja je zapamćena kao najduži svemirski let tog doba, te u studenome 1966. kada je po prvi puta izveden automatski kontroliran ulazak letjelice u Zemljinu atmosferu. Gemini je također izvršio prvo spajanje dvije svemirske letjelice sa ljudskom posadom kao i prve američke šetnje svemirom.

Tročlana posada Apolla 11 ostvarila je Kennedyjev cilj i pokazala svijetu da su SAD nadmašile SSSR u svemirskoj utrci. 20 srpnja 1969. stotine milijuna gledatelja širom svijeta pratilo je Neila Armstronga kako ulazi u povijest kao prvi čovjek koji je hodao površinom Mjeseca.

Uslijedili su ostale Apollo misije, no mnogi su Amerikanci počeli ispitivati važnost svemirskih letova s posadom. Ranih 1970-ih godina su se pojavili drugi prioriteti te je vlada bitno manje financijski podupirala svemirske misije. Neke od Apollo misija su propale, a samo jedna od dvije predložene Skylab svemirske stanice je bila izgrađena.